Zeljko Tipura –  Geteborg,  Svedska

 

 

DOBOJLIJA SA INTERNETA: WWW.TIPURA.COM

 

 

Web-stranica www.tipura.com prvo je nase domace Internet izdanje na kome se prije deset godina “predstavio” Doboj u dijaspori. U zelji da produzi zivot gradu koga vise nema, Doboju sa raglednica i uspomena, Zeljko Tipura je na svom danonocno ukljucenom serveru rezervirao prostor za plemenitu misiju. Domena  je, kako sam kaze u uvodu, posvecena svim Dobojlijama koji su se raselili prije i poslije rata a sa ciljem njihovog povezivanja putem kompjutera, u bezgranicnom virtualnom svijetu.

              -Rodjen sam u Doboju 1968. godine - kazuje Tipura. -Pohadjao sam Osnovnu skolu “Narodni heroji”, a srednju Elektro-tehnicku skolu sam zavrsio u Doboju 1986. godine. Poslije vojske koju sam odsluzio u Velikoj Gorici, poceo sam raditi na Zeljeznici, u Elektro-tehnickim postrojenjima (ETP), gdje sam proveo sest godina da bi poslije presao u privatno preduzece Promex. Iz Doboja sam izasao u septembru 1992. i otisao direktno za Svedsku.

 


Tetka Jela, Sebestijan i Zeljko Tipura


              Ove crtice Tipurinog predstavljanja takodje preuzimamo sa Interneta:
             -Danas zivim u Geteborgu. Od septembra 1998. sam svedski drzavljanin. Inace, po dolasku ovdje a nakon kurseva svedskog jezika, poceo sam sa Danijelom (Dunis) Sarajlicem da postavljam kablovsku televiziju i satelitske antene. U medjuvremenu smo startali radio-emisiju na nasem jeziku koja se zvala "Sedam Dana". Da bi jos bolje naucio jezik, poceo sam praksu u jednom preduzecu za razglas i rasvjetu (koncerti, modne revije itd.). Sa ovim poslom sam obisao citavu Skandinaviju sa mnogim poznatim grupama i pjevacima Svedske i inostranstva (E-Type, Toto, Smokie, Tower of Power, Bopers, Ardis, Carola…) Radio sam takodje za televiziju  SVT1, SVT2, TV4 i ZTV. Posto je Svedska jedna od najkompjuterizovanijih zemalja na svijetu, i ja sam se zainteresirao i nakon raznih kurseva uplovio u taj carobni svijet. Danas radim za najvecu Internet firmu u Skandinaviji (Telia), a odgovoran sam za ADSL.



                Tipurina Internet  stranica  od samog starta ima spisak Dobojlija, prvi obimni e-mail adresar, putem koga se moce ostvariti kontakt sa nasom dragom dijasporom.  Tu su jos i drugi sadrzaji: o istoriji Doboja, o dobojskim preduzecima, o dobojskim prijeratnim statistickim podacima, o Rukometnom turniru sampiona, o nazivima dobojskih ulica, nekadasnjim i sadasnjim, te o Mitingu za mir, koji je 1992-ge u Parku narodnih heroja pratilo nekoliko hiljada dusa, zeleci da ne bude rata…

                  Odnedavno, Zeljko Tipura je startao sa novom rubrikom: “Stare i nove slike Dobojlija”. Zelja mu je da se ne zaboravimo, ni imenom, ni likom, a i da se prisjetimo kako smo nekad izgledali i kako nam je bilo. Ljudi mu salju sa raznih meridijana  na stotine fotosa, pa je posjeta njegovoj stranici postala kao listanje familijarnog albuma uspomena. Na stranici se, takodje, mogu pronaci linkovi za sve novine sa prostora bivse Jugoslavije, telefonski imenici, linkovi za web-stranice Dobojlija  i naravno muzika. Tipurina stranica je bila poznata u dijaspori po dobrim pjesmama. Godinama je skupljao MP3 fajlove i prikupio zavidnu kolekciju od 53.000 pjesama. Gotovo sve sto se nekada pjevalo u bivsoj Jugi ili sto se sada pjeva na domacoj estradi, moglo se pronaci na ovom mjestu. Sada se, istina, komercijalizirao, pa “free downloud” nije vise moguc, vec se mo`e naruciti CD po izboru i po povoljnoj cijeni.

Zeljko Tipura sa sinom


                 Ovu svoju plemenitu misiju povezivanja Dobojlija uoblicenu kroz web-stranicu Zeljko je posvetio svom ocu  Iliji Tipuri. Velika ljudina  blage naravi i tople rijeci, ni kriv ni duzan, stradao je kao zrtva nacionalizma. Ilija Tipura se ponosio svojim zeljeznicarskim korijenima, a obavljao je gotovo sve najznacajnije duznosti u Doboju, od gradonacelnika do sekretara Komiteta, predsjednika Socijalistickog saveza i rukovodioca u Centru sluzbe javne bezbjednosti. Bez razloga je uhapsen, odmah na pocetku rata i odveden u dobojski zatvor, gdje je zvjerski mucen. Od posljedica batinanja, preminuo je  nakon zakasnjele i bezuspjesne operacije u bolnici u Banja Luci, 20. septembra 1992. godine. Sjecanje na njegov lik daje toplinu sinovljevom projektu zblizavanja Dobojlija sirom svijeta bez obzira na vjeru i naciju.

 

 

Napisao Mirko Jelec


Nase novine 2005 // www.tipura.com